Serija SRAM hrvatska je adaptacija norveške serije SKAM koja je u originalu postala svjetskim fenomenom zbog svog realističnog prikaza adolescentskih problema. O globalnoj popularnosti svjedoči i činjenica da je serija do sada adaptirana u čak devet zemalja. Hrvatska verzija započela je s prikazivanjem 27. listopada 2024. godine na prvom programu HRT-a pod vodstvom Jelene Gavrilović. Serija prati živote srednjoškolaca te istražuje teme koje su iznimno relevantne za mlade poput identiteta, ljubavi i mentalnog zdravlja. Do sada, serija broji dvije sezone, a druga sezona započela je s emitiranjem 26. travnja 2025. godine.
Jedna od glavnih karakteristika ove serije jest njezina autentična forma. Svaka epizoda sastavljena je od niza kratkih videoisječaka koji prate radnju u stvarnom vremenu – objavljuju se točno u onom trenutku kada se radnja odvija. Primjerice, ako se likovi nalaze na zabavi, isječak će biti objavljen u večernjim satima, dok će scene iz škole biti dostupne tijekom školskoga dana. Ovi isječci redovito se objavljuju tijekom radnog tjedna na društvenim mrežama kao što su YouTube, Instagram i TikTok, dok se cjelovita epizoda prikazuje subotom na HRT-u i YouTube-u. Zanimljivost je serije i činjenica da likovi ne postoje samo unutar serije, već su aktivni i na društvenim mrežama gdje imaju vlastite profile na kojima redovito objavljuju sadržaj. Osim toga, na službenim stranicama objavljuju se i prikazi poruka koje likovi međusobno izmjenjuju. Ovaj pristup dodatno obogaćuje priču serije te omogućuje gledateljima snažniji osjećaj uključenosti i iluziju da prate stvarne živote protagonista. Glavni nedostatak ovakve forme jest kraće trajanje epizoda zbog čega katkad dolazi do naglih prekida scena. Takvi nagli prekidi mogu otežati praćenje smislenog tijeka radnje.
Na prvi pogled ovo je samo još jedna adolescentska serija, no ona u sebi krije mnogo dublje probleme. Serija se tematski oslanja na svakodnevne poteškoće s kojima se susreću srednjoškolci. Svaka sezona usredotočena je na jedan glavni lik pa tako prva sezona prati Evinu priču, dok druga sezona prikazuje Norin život.
Serija uspješno prikazuje realistične situacije koje su zbog svoje kompleksnosti često izbjegavane u medijima. Prva sezona bavi se temama samopouzdanja i prilagodbe novoj okolini. Pomoću Evina odnosa s prijateljicama i dečkom Jakovom istražuju se teme ljubomore i traženja vlastitog identiteta u novom društvu. Druga sezona trenutačno se prikazuje, a prati lik Nore koja predstavlja feministički lik u seriji. Na osnovi njezina odnosa s Rokom otvaraju se pitanja o manipulaciji te osobnoj snazi za postavljanje granica. Iako nisu u glavnom središtu radnje, pojavljuju se i teme netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama, što je prikazano pomoću iskustava Vanese kao pripadnice romske zajednice. Osim toga, prikazani su i različiti obiteljski problemi s kojima se suočavaju likovi čime se produbljuje emocionalni aspekt serije te gledateljima omogućuje lakše poistovjećivanje.
Likovi su pozorno razrađeni te je gluma prirodna i uvjerljiva. Svaki lik predstavljen je realistično, s jasno izraženim manama i vrlinama te unutarnjim borbama. Sporedni likovi također su pomno razrađeni, njihovi odnosi i interakcije doprinose slojevitosti priče, a tijekom ove dvije sezone jasno je vidljiv njihov osobni razvoj i emocionalno sazrijevanje. Uspoređujući likove u originalnoj verziji i hrvatskoj adaptaciji može se zaključiti da su glumci pozorno odabrani. Iako su prilagođeni hrvatskom kontekstu, glumci zadržavaju ključne osobine originalnih likova.
Režija Jelene Gavrilović usredotočena je na vjerodostojnost i psihološku uvjerljivost likova. Kadrovi su detaljno osmišljeni, a vizualna komponenta serije izrazito je dojmljiva i estetski privlačna. Poseban doprinos vizualnom dojmu daje odabir boja, kadrova i način osvjetljenja scena kojima se produkcijski tim često poigrava kako bi stvorio atmosferu bliskosti s likovima. Dijalozi u seriji zvuče prirodno, a sukobi i unutarnje dileme prikazane su realistično. Jezik kojim se služe likovi blizak je suvremenim adolescentima, tj. često se rabe žargonizmi koji pridonose osjećaju stvarnosti, a glazbena podloga obuhvaća raznolike glazbene stilove koji su trenutačno popularni među mladima. Cjelokupna serija uspješno je prilagođena hrvatskom društvenom kontekstu i problemima koji su relevantni za današnju mladu publiku.
SRAM predstavlja vjernu adaptaciju norveške serije SKAM, s određenim prilagodbama koje su napravljene kako bi serija bolje odražavala hrvatski kontekst i bila uvjerljivija tinejdžerima iz Hrvatske. Zadržani su temeljni elementi originala, poput strukture epizoda i ključnih tematskih odrednica. Ipak, pojedini dijelovi serije promijenjeni su kako bi bolje odgovarali lokalnom društvenom okruženju. Tako, primjerice, u norveškoj verziji lik Sane Bakkoush dolazi iz muslimanske zajednice, dok je u hrvatskoj verziji njezina uloga preoblikovana u lik Vanese koja pripada romskoj manjini, što je bliže kontekstu hrvatskoga društva. Određene scene također su prilagođene lokalnom kontekstu pa tako SRAM uključuje scene s norijade, završne proslave maturanata, dok takve scene ne postoje u originalnoj verziji.
Serija SRAM uspješno prenosi ideju originalne serije SKAM, no istodobno oblikuje i vlastiti identitet prilagođavanjem hrvatskom kulturnom kontekstu. Obrađivanjem aktualnih i često osjetljivih tema poput osobnog identiteta, mentalnog zdravlja i diskriminacije, serija postaje relevantna i bliska svojoj ciljanoj publici. Mladi glumci uvjerljivo utjelovljuju svoje likove, a produkcija je vizualno privlačna i suvremena. Unatoč kratkoj formi epizoda, koja katkad narušava ritam radnje, SRAM je izrazito kvalitetna serija koja zaslužuje pozornost ne samo mladih, nego i šire publike.
Ocjena: 9/10
Iva Hanuljak
Izvor naslovne fotografije: https://magazin.hrt.hr/zabava/hrvatska-adaptacija-popularne-norveske-serije-za-mlade-sram-uskoro-i-na-htv1-11809619