Predstavom Vještice iz Salema u režiji Ivana Plazibata, zatvorena je 118. kazališna sezona osječkoga HNK-a. Predstava je premijerno izvedena 23. svibnja 2025. godine, a repriznu izvedbu pogledala sam 28. svibnja iste godine. Predstava je ostavila snažan dojam jer je aktualizirala klasičnu dramu Arthura Millera iznimnom snagom i emocionalnim intenzitetom. Iako je radnja smještena u 17. stoljeće i tematizira povijesne progone vještica u puritanskom Salemu, osječka je inscenacija vješto uspostavila poveznice sa suvremenim društvom, otvarajući pitanja masovne histerije, manipulacije i borbe pojedinca protiv represivnoga sustava.
Scenografija je bila minimalistička, ali promišljeno i precizno oblikovana. Tamni tonovi, sugestivna igra svjetla i napeta glazba stvarali su atmosferu nelagode i tjeskobe, gotovo trilerskoga karaktera, čime se dodatno naglašavala paranoična atmosfera zajednice koja se postupno raspada pod pritiskom straha, sumnje i laži. Glumačka postava djelovala je uvjerljivo, uigrano i dosljedno, a cijela je predstava odavala dojam visoke produkcijske i izvedbene kvalitete.

Moram priznati da prije gledanja predstave nisam bila upoznata s radnjom drame pa sam očekivala da će glavni ženski likovi biti prvenstveno žrtve muških optužbi za vještičarenje. Međutim, iznenadilo me što su gotovo svi stanovnici Salema – i žene i muškarci, bez obzira na dob – svih dobnih skupina – postali žrtve manipulacija skupine glavnih ženskih likova.
Ono po čemu je ova izvedba Vještica iz Salema osobito vrijedna jest njezina snažna aktualnost – publika ne prati samo povijesnu dramu, nego i svojevrsno ogledalo društva u kojemu i danas pojedinac može lako postati žrtvom kolektivne osude, manipulacije i masovne historije. Upravo zbog toga predstavu vrijedi pogledati, a osobito bih je preporučila ljubiteljima neočekivanih obrata i snažnih završetaka, kao i onima koji uživaju u poetici psihološkoga trilera.
Amalia Bušić
Izvor naslovne fotografije: https://hnk-osijek.hr/show/vjestice-iz-salema/
Slika 1: https://www.glas-slavonije.hr/mozaik/kultura/2025/05/25/vjestice-iz-salema-prica-o-duhovima-ili-razarajuca-laz-696911/

Outlander Diane Gabaldon (u hrvatskom prijevodu Tuđinka) opsežan je roman koji uspješno objedinjuje elemente povijesne fikcije, romantike i fantastike. Radnja prati Claire Randall, medicinsku sestru iz razdoblja Drugog svjetskog rata, koja se tijekom putovanja sa svojim prvim suprugom u Škotskoj, nakon dodira s neobičnim kamenim krugom, misteriozno nađe u 1743. godini. Ondje upoznaje Jamieja Frasera, mladog škotskog ratnika za kojega je, kako bi spasila vlastiti život, primorana udati se, a s kojim postupno razvija snažan i složen ljubavni odnos. Njih dvoje zajedno prolaze kroz niz životnih situacija, često opasnih po život, a njihove se pustolovine nastavljaju u kasnijim nastavcima serijala Outlander koji, nažalost, još uvijek nisu u cijelosti prevedeni na hrvatski jezik.
Autorica Diana Gabaldon u romanu pokazuje zavidnu razinu istraživačke posvećenosti povijesti, kulturi i svakodnevici Škotske 18. stoljeća, što se jasno očituje u bogatim i atmosferičnim opisima prostora, političkih napetosti i društvenih odnosa toga vremena. Gabaldon uspijeva oživjeti surov, ali istodobno i romantičan krajolik povijesne Škotske, uranjajući čitatelja u svijet klanova, sukoba i političkih spletki. Njezin stil odlikuju živopisnost i narativna protočnost, uz izražen osjećaj za oblikovanje upečatljivih likova i dramatičnih obrata. Roman je, unatoč svojoj opsežnosti, iznimno čitljiv, čemu pridonosi i inteligentno doziran, suptilan humor koji ublažava napetost pojedinih dionica teksta. Tuđinka tako postaje izvanredno književno putovanje kroz vrijeme koje istražuje teme ljubavi, odanosti i preživljavanja.
Roman sam pročitala dvaput – prvi put iz čistoga čitateljskog užitka, a drugi put za potrebe pisanja završnoga rada. Djelo je toliko bogato tematski, jezično, povijesno i fantastično, uz neizostavnu ljubavnu priču glavnih junaka, da mi je i drugo čitanje bilo jednako zanimljivo i uzbudljivo kao i prvo. Budući da mi je roman osobito prirastao srcu, bez oklijevanja bih mu se ponovno vratila.
Iako bi opseg knjige mogao odbiti dio čitatelja, ovaj roman toplo preporučujem svima koji vole Škotsku, povijest i fantastiku, onima koji u književnosti žele naučiti nešto novo, ali i čitateljima koji cijene suptilan humor jer upravo je to ono što Diana Gabaldon uspješno donosi u romanu Outlander.
Amalia Bušić
Izvor naslovne slike: https://eknjizara.hr/artikli/tudinka-serijal-tudinka-knjiga-prva/