Malcolm Gladwell kanadski je pisac i novinar koji je poznat po tome što vješto piše o temama koje se tiču popularne kulture, a tome svjedoči i činjenica da su njegovih pet naslova proglašeni uspješnicama (The Tipping Point, Blink, Outliers, What the Dog Saw i David and Goliath). Za našu preporuku odabrali smo naslov Treptaj: moć mišljenja bez mišljenja zbog toga što nas je fascinirala bogatstvom primjera koji govore o tome koliko se ispravnih odluka može donijeti u jako kratkom vremenskom intervalu bez pretjeranog razmišljanja. Kod ovoga naslova najveći dojam ostavlja raznolikost primjera i osoba s kojima se upoznajemo kao i njihovom autentičnošću jer u ovoj se knjizi možete upoznati s osobom koja na prvi pogled ispravno procijeni da je muzejski primjerak lažan iako su ga već ranije stručnjaci priznali originalnim na osnovi niza istraživanja i ispitivanja. Nadalje, možete saznati kako trgovac automobilima može zarađivati velike svote novca na osnovi toga što zna kako prepoznati kupca i kako mu pristupiti bez predrasuda i već definiranog stava o tome koji je kupac poželjan, ali se isto tako zna oduprijeti brzopletoj odluci i upravo je na tome naglasak u ovoj knjizi – na vještini instinktivnog odlučivanja, na području nesvjesnoga, po principu odvajanja važnoga od nevažnoga. No daleko od toga da je potrebno brzopleto odlučivati i da je to ključ uspjeha.
Malcolm Gladwell ovom je knjigom osvojio širu publiku zbog toga što su svi ovi primjeri, i mnoštvo drugih koji se nalaze u knjizi, najčešće znanstveno utemeljeni, pa tako primjerice možemo vidjeti kako se iz običnih razgovora osoba procjenjuje hoće li bračni par ostati u braku i nakon nekoliko godina, a sve na osnovi sitnica i sposobnosti pojedinaca koji su razvili vještinu prepoznavanja mikroelemenata ljudskih reakcija i njihovu sekvenciju do savršenstva, pa već u sekundi mogu procijeniti hoće li tenisač servirati „as“ ili će morati ponavljati servis.
O minucioznosti brzog odlučivanja na osnovi pojedinosti svjedoči i primjer otkrivanja najmanjih pokreta mišića lica kojima se može prepoznati raspoloženje i karakter osobe, ali ono najzanimljivije jest to što možemo neposredno djelovati na autonomni živčani sustav. Iako se na prvi pogled čini da smo naveli gotovo cijeli sadržaj knjige, zapravo je to njezin tek malen dio jer se u knjizi može pronaći još mnoštvo primjera na koji način odluke donose policajci, liječnici i vatrogasci, a na čitanje vas može potaknuti i činjenica da su neke odluke imale šire društvene posljedice. Malcolm Gladwell učinio je ovu knjigu zanimljivom ne samo primjerima nego i ljudima koje upoznajemo kroz knjigu, a do kojih autor vjerojatno ne bi uspio doći da nema tako velikog iskustva u novinarstvu.
Za preporuku odabrali smo ovu knjigu, između ostaloga, i zbog toga što sadrži mogućnost različitih teoretskih pristupa, pa se tako ova knjiga može promatrati primjerice iz rodnog diskursa. Naime, Malcolm Gladwell kao primjer iznosi slučaj Abbie Conant, glazbenice koja je svirala trombon, i njene odlaske na audicije za poziciju u orkestrima. Abbie je prošla audiciju naslijepo, ali je doživjela zgražanje nakon što je komisija uvidjela da se radi o ženi koja svira trombon, a ne muškarac: ,,Očekivali su Herr Conanta. Ona je bila Frau Conant“. Dirigent koji ju je odabrao imao je rodno stereotipizirane stavove te je imao čvrst stav o tome kako i tko treba svirati pojedini instrument, a trombon je, prema dirigentu, pripadao muškarcima. Nakon što je Abbie Conant podnijela tužbu, koju je u konačnici i dobila, te nakon što su se u SAD-u glazbenici u orkestrima počeli politički organizirati i tražiti jednakost tako što su na različite načine formalizirali postupak audicije, dogodilo se sljedeće: ,,U posljednjih 30 godina audicije iza zastora postale su uobičajene i broj žena u vodećim američkim orkestrima povećao se za pet puta“.
Ovu knjigu određuje sposobnost brzog odlučivanja budući da se niz zaključaka donosi u svega dvije sekunde i upravo o tome govori ova knjiga, o tim dvjema sekundama. Nije ovdje riječ o intuiciji jer autor smatra kako su te dvije sekunde obilježene racionalnim mišljenjem. Takvo mišljenje obilježeno je brzinom i ,,funkcionira tajnovitije od namjernog, svjesnog donošenja odluka“.
Petar Petrović