Katedra za sociologiju najmlađa je ustrojbena jedinica Filozofskog fakulteta Osijek, osnovana 2018. s ciljem izvođenja preddiplomskog i diplomskog studija sociologije i misijom stvaranja stvaranja aktivnog, slobodnog i poticajnog okruženja za učenje u kojem će se obrazovati stručnjaci i intelektualci koji će se svojim stručnim znanjima i kritičkim mišljenjem uključiti na tržište rada te doprinijeti razvoju vlastite lokalne zajednice, regije i države. Predsjednik Katedre za sociologiju jest izv. prof. dr. sc. Željko Pavić, dok je zamjenica i koordinatorica za znanost doc. dr. sc. Anita Dremel. Mrežni je administrator asistent Juraj Jurlina, a ECTS koordinator prof. dr. sc. Hrvoje Lepeduš.
Prema mrežnoj stranici: studij sociologije razvija metodološka znanja, kompetencije vezane uz obradu i analizu podataka te teorijsku sociološku imaginaciju koji omogućavaju da se svakodnevna pitanja analiziraju u svjetlu javnih problema, javnih politika i obilježja strukture hrvatskog društva. Studij sociologije razvija i pedagoške kompetencije koje omogućavaju rad u obrazovnom sustavu, ali i prenosive komunikacijske i socijalne vještine. U znanstvenoistraživačkom radu studij sociologije nastoji postići međunarodne standarde izvrsnosti prateći tekuća znanstvena postignuća u polju sociologije, istodobno se baveći i temama povezanim s lokalnim, regionalnim i nacionalnim društvenim razvojem. Kada progovaramo o ciljevima, neki od njih su sljedeći: usvajati nove metodičko-didaktičke spoznaje i povećati razinu nastavne izvrsnosti; stalno povećavati razinu studentskih kompetencija u pogledu teorijsko-empirijske analize postojećih društvenih pitanja i javnih politika; sustavno i kontinuirano raditi na osuvremenjivanju i poboljšanju postojećih studijskih programa; povećati vidljivost i primjenjivost vlastitog znanstvenoistraživačkog rada suradnjom s tijelima javne uprave, lokalne samouprave, obrazovnim institucijama, medijima, tvrtkama i nevladinim organizacijama; razviti visoku razinu međunarodne suradnje koja će omogućiti uključivanje u međunarodne tokove i kvalitetnija znanstveno-istraživačka postignuća.
Što se tiče međunarodne suradnje i mobilnosti studij sociologije sudjeluje u svim postojećim programima čiji je cilj promicanje suradnje između visokoškolskih institucija zajedno uz stjecanje novih znanja i vještina (kao što je npr. Erasmus+). Kao uvjet upisa na preddiplomski studij u trajanju od šest semestara navodi se završena srednja škola i položena državna matura. Studenti koji s uspjehom ispune predviđene obveze iz preddiplomskog studija sociologije, prema mrežnoj stranici, raspolagat će znanjima i vještinama koje omogućavaju rad u istraživačkim agencijama (tvrtke za istraživanje tržišta, tvrtke za istraživanje javnog mnijenja, agencija za odnose s javnošću), medijima, marketingu, organizacijama civilnog društva, državnoj upravi, političkim strankama. Time stječu akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica sociologije. Diplomski sveučilišni studij traje četiri semestra, a završetkom se stječe akademski naziv magistar/magistra edukacije sociologije (mag. educ. soc.).
Zašto sam upisala studij sociologije?
Već u srednjoj školi znala da želim upisati studij sociologije što se pokazalo kao ispravna i odgovarajuća odluka jer me taj predmet najviše zaintrigirao u srednjoj školi i učenje gradiva iz tog područja išlo mi je glatko. Zanimalo me što se to događa u društvu i zbog kojih razloga, na primjer zbog društvenih razlika, uključujući razlike u društvenom ponašanju, razlika u grupnim mogućnostima i ishodima te zbog relevantnost društvenih hijerarhija i društvene moći u svakodnevnom životu. Jedan od dodatnih povoda je i taj što je sociologija multidisciplinarna – sociolozi mogu proučavati sve, što uključuje i druge discipline, jer su sociološka pitanja prisutna u svakom aspektu života.
Živimo u modernom svijetu u kojem su društvene promjene potrebne na mnogim razinama, a da bismo postigli tu promjenu, prvo moramo razumjeti kako samo društvo funkcionira – tu nastupaju sociolozi. Vještine stečene tijekom studija sociologije primjenjive su na mnoga područja rada. Poboljšane kritičke sposobnosti omogućuju donošenje racionalnih i odmjerenih odluka u interesu pravičnosti, dok sinteza grupnih i nezavisnih projekata pruža vještine timskog rada, ali i neovisnosti i autonomije. Sociologija uči ljude da ne prihvaćaju laka objašnjenja. Uči ih kako organizirati svoje razmišljanje tako da mogu postavljati bolja pitanja i formulirati bolje odgovore. Studij nudi širok raspon kolegija s različitim mogućnostima specijalizacije. Studenti mogu izabrati ono što im je zanimljivo i sami formulirati fokus svog studija. Dodatni bodovi često se stječu pisanjem radova, ispitima i izlaganjem. Sociologija nije predmet ukorijenjen u prošlosti, već se prilagođava društvu koje pokušava proučavati. Ono što sociologiju čini jedinstvenom jest usredotočenost na obrasce ponašanja u društvu. Umjesto promatranja individualne ljudske psihe ili političkoga sustava, fokus je na tome kako ljudi uopće stvaraju te strukture u društvu. Sociologija uči svakog člana svakoga društva kako može napredovati u svom životu kroz međusobnu suradnju.
Eva Benaković
Izvor naslovne fotografije: https://www.google.com/url?sa=i&url=http%3A%2F%2Fotvoreno2.blogspot.com%2F2012%2F04%2Fpolitikologija-sociologija.html&psig=AOvVaw2AX3VyYOTUbU812mteeNHn&ust=1629145839409000&source=images&cd=vfe&ved=0CAgQjRxqFwoTCIDHk7Pvs_ICFQAAAAAdAAAAABAE