Korištenje AI generiranih slika u svrhe nastave

Razvojem tehnologije pojavio se novi način stvaranja slika, a može se uspješno rabiti  u obrazovne svrhe. Sigurno ste preko interneta tražili određene slike za potrebe izrade prezentacija ili nekog drugog rada, ali prilikom stiska miša Google pretraživač upozorio bi da su određene slike zaštićene autorskim pravima. U takvim slučajevima vlasnik slike posjeduje licencu koja omogućuje traženje naknade za njezino korištenje. Također, brojne slike imaju vodeni žig koji dodatno štiti autorska prava. Upravo zato, sve češće se upotrebljavaju AI alati koji omogućuju legalno generiranje slika. Programi kao ChatGPT, FLUX, Stable Diffusion i Midjourney nude mogućnost stvaranja vizualnog sadržaja koji se može upotrijebiti u nastavi, primjerice za prikaz književnih junaka, povijesnih ili književnih događaja. Osim slika, sve su popularniji i AI alati za stvaranje videa, ali mogućnosti su izrazito ograničene. Moguće je birati između realističnih prikaza ili  stila crteža. Još jedna prednost jest njihova dostupnost, brzina, jednostavnost i mogućnost besplatnog korištenja što, naravno, ovisi o programu.

Osim već navedenog korištenja slika u prezentacijama tijekom frontalnog rada, programi se mogu rabiti prilikom učeničke izrade vremenske crte ili za oslikavanje određenih poglavlja u djelu. Važno je napomenuti da prilikom izrade učenici moraju imati pripremljene programe i uređaj (računalo, mobitel) koji se može koristiti tim programom. Izrada vremenske crte može se zadati učenicima nakon obrade jednoga književnog razdoblja. Nastavnik može napraviti lentu s godinama, primjerice piščeva života, a učenici generiraju slike važnih događaja te ih kasnije umeću u lentu.

Oslikavanje poglavlja iz djela može biti koristan način provjere čitanosti. Primjerice, učenici mogu sažeti cijelu radnju djela u jednoj slici ili raditi stripove. Ilustracijama je moguće koristiti se u svrhe ispita, kao zadaci pridruživanja ili se mogu podijeliti slike poglavlja za određeno književno djelo, a oni tada moraju prepoznati o kojem je poglavlju riječ i iznijeti njegove glavne sastavnice. Učenicima se može zadati da naprave omot knjige za djelo koje su na satu obradili. Ovo im omogućuje zavirivanje u brojne umjetničke mogućnosti koje mogu biti simbolične i apstraktne.

Iako su opisani alati vrlo korisni, dječja se kreativnost ne smije zanemariti. Unatoč prednostima, važno je napomenuti da preveliko oslanjanje na AI alate može smanjiti kreativnost učenika. Ako im je sve već vizualno prikazano i generirano, smanjuje se potreba za vlastitim osmišljavanjem i likovnim stvaranjem. Svakako bi bilo bolje i kreativnije da djeca crtaju i oslikavaju vlastitom rukom. Stoga je važno pronaći ravnotežu između korištenja digitalnih alata i poticanja učenika na vlastito crtanje, pisanje i kreativno izražavanje.

Dominik Kovač

Izvor naslovne fotografije: https://pin.it/pb6lynKV9

Slika 1: Primjer slike koju je generirao ChatGPT, prikazuje događaj iz „Harača“ (Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića). Aga (lijevo) bacio je koplje u oko jednom od Turaka tijekom đilitanja; izvor: ChatGPT https://openai.com/

Slika 2: Primjer slike koju je generirao ChatGPT, isto prikazuje događaj iz „Harača“ (Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića). Prikazana je bitka između Turaka i Crnogoraca; izvor: ChatGPT https://openai.com/

Comments are closed.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑