Posljednja reforma školstva u Republici Hrvatskoj provedena je 2018. pod nazivom Škola za život, a obuhvatila je sve osnovne i srednje škole. Reforma je uzrokovala brojne promjene na svim područjima obrazovanja, primjerice: osmišljen je novi kurikulum, smanjen je broj djela za cjelovito čitanje, potiče se obrada gradiva na zanimljiv i inovativan način, potiče se kreativnost učenika, učitelji imaju veću slobodu, tehnička opremljenost i sl. No ipak, uz brojne promjene koje su uvedene i uzimajući u obzir da danas imamo dvije stvarnosti – pravu i virtualnu, je li potrebno zamijeniti udžbenike prijenosnim računalom?
Iako je prijenosno računalo praktičnije, učenici ne bi morali nositi torbe prepune knjiga u školu i sve bi im bilo na jednome mjestu, postavlja se pitanje: „Utječe li računalo na zdravlje djece?“. Poznato je da računala, kao i ostali elektronički uređaji, zrače. Iako mnogi smatraju da zračenje nije dovoljno jako da bi naštetilo čovjekovom zdravlju, ipak se treba uzeti u obzir zbog dugotrajne izloženosti. Prekomjerno gledanje u zaslon nerijetko utječe na vid te uzrokuje brojne nuspojave poput glavobolje. Jednako tako, prekomjerno sjedenje pred računalom ili njegovo korištenje uzrokuje probleme kralježnice i zglobova jer se djeca ne bave tjelesnim aktivnostima, a jedna od posljedica tjelesne neaktivnost jest i pretilost.
Sljedeće pitanje koje se postavlja jest „Utječu li računalo na mentalno zdravlje?“. Današnja stvarnost sastoji se od prave i virtualne stvarnosti. Djeca sve više vremena provode za računalom, igraju računalne igre, koriste društvene mreže i sl., prezasićena su informacijama te im nedostaje interakcije s drugim ljudima što dovodi do smanjene komunikacijske kompetencije, a naposlijetku i ovisnosti te prenošenja virtualne stvarnosti u pravu stvarnost. Prekomjerna uporaba računala uzrokuje i poremećaj sna, različite oblike depresije koji se nadovezuju na nedovoljno tjelesne aktivnosti, pretilost, manjak interakcije s ljudima, odnosno nedostatak socijalizacije. Sve navedeno potvrđuju i Antica Petričić, Anita Čačić i Marija Ljubičić u svom istraživanju o utjecaju novih tehnologija na razvoj djece i adolescenata: „Slabije vještine socijalne komunikacije, rizici ovisnosti, nedostatak tjelesne aktivnosti, druženja, strpljivosti, ustrajnosti i usredotočenosti na jedan zadatak, nedostatak samokritičnosti i odgovornosti, povećanje agresivnosti […] nedostatci su koje potvrđuje veliki broj istraživanja. Negativan utjecaj na stvaranje slike o sebi i sklonost razvoju depresije, nerealna percepcija stvarnosti, poremećaji sna, letargija, naglašena napetost, problemi pozornosti i koncentracije, još su neki od nedostataka novih tehnologija i utjecaja na mentalno zdravlje djece i adolescenata.“ (Petričić i drugi, 2016: 259).
Posljednje pitanje i najvažnije, „Kako računala utječu na ostvarenost ishoda učenja?“. Učenjem iz udžbenika, odnosno čitanjem s papira čovjekov mozak apsorbira više informacija jer je koncentracija usmjerena na sadržaj udžbenika, dok s druge strane čitanje sa zaslona može biti ometano drugim podražajima jer se na prijenosnom računalu osim udžbenika nalaze i društvene mreže, računalne igre i sl. Čitanjem iz udžbenika dijete ima direktnu interakciju s udžbenikom, no s udžbenikom koji se nalazi na prijenosnom računalu ima indirektnu interakciju jer je računalo posrednik. Kako navode i Antica Petričić, Anita Čačić i Marija Ljubičić: „Istraživanja također upućuju na negativan utjecaj na način pamćenja i mišljenja, u smislu površnosti, nemotiviranosti za zapamćivanje novih informacija i nedostatka kritičkog mišljenja.“ (Petričić i drugi, 2016: 259).
Iako i „staromodni papir“ i „moderni zaslon“ imaju svoje prednosti. Zaključno je da udžbenike ne treba u potpunosti zamijeniti prijenosnim računalom jer prekomjerna izloženost utječe na tjelesno i mentalno zdravlje te na ostvarenost ishoda učenja. Udžbenici bi trebali predstavljati dodir s pravim papirom, s pravom stvarnošću i odmak od sve zastupljenije virtualne stvarnosti – trebali bi predstavljati odmor.
Sabina Jelinek
Izvor naslovne fotografije: https://pin.it/5MBAnn5
Literatura: Petričić, Antica; Čačić, Anita; Ljubičić, Marija. Utjecaj novih tehnologija na razvoj djece i adolescenata. 12. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva i 11. kongres Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara / Paediatria Croatica, 60(Suppl.3) / Barišić, Ingeborg – Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, 2016, 259-260. Poveznica: https://www.bib.irb.hr/843959 (pristupljeno 11. 1. 2023.)