Uvođenje prijamnog ispita tema je koja se često ponavlja. O njoj se vode rasprave i na fakultetima, a najviše među studentima. Do 2010. godine fakulteti su imali svoje prijamne ispite te su se polagali predmeti koji su bili usko vezani uz određeni studij. Male upisne kvote na najpoželjnijim studijima i njihovi prijamni ispiti stvarali su veliki bunt kod studenata i mišljenje da se rezultatima prijamnih ispita može manipulirati te da oni tako provedeni nisu pravedni.
Kao odgovor na studentska negodovanja stvorena je Državna matura kojom se propituje znanje iz triju obveznih nastavnih predmeta: Hrvatskoga jezika, Matematike i Engleskoga jezika. Tu su i dodatni izborni predmeti koje zahtijevaju neki studijski programi. Za učenike gimnazija Državna je matura obvezna, dok učenici strukovnih škola polažu ispite Državne mature samo ako žele upisati studij. Smišljena je kao model u kojem bi svi učenici u svim mjestima pod jednakim uvjetima polagali ispite.
Iako je Državna matura dobro osmišljena kao model, smatram da ne funkcionira dobro. Bodovanje ispita prihvaća minimalna znanja pa brojni studenti upišu studij, ali ga ne mogu završiti. Postoje fakulteti koji ne prihvaćaju rezultate mature pa rade svoje prijamne ispite, što buduće studente postavlja u poziciju da dvaput prolaze kroz veliku količinu stresa. Velik je problem i što postoje predmeti koji su obvezni. Neki učenici lošije znaju matematičke operacije, ali imaju velika znanja iz jezika i možda neće moći upisati studij ako ne polože Matematiku.
Nepravedno je i to što se uzima postotak ocjena pojedinih predmeta iz srednje škole jer ni te ocjene nisu jednako mjerljive. U praksi katkad možemo naići na veće znanje iz nekog predmeta kod učenika koji je imao, na primjer, ocjenu dovoljan nego kod onoga koji je za isti predmet imao ocjenu vrlo dobar. Ocjenjivanje može biti vrlo subjektivno i brojni učenici ne dobivaju ocjene koje zaslužuju. Vrednovanje, također, ovisi i o drugim čimbenicima: načinu na koji nastavnik vrednuje određeno znanje, zainteresiranosti učenika za određeni predmet, razrednoj klimi i predznanju učenika.
Veliki broj fakulteta, pogotovo privatnih, nije uzimao Državnu maturu kao kriterij za upis. Zakon o visokom obrazovanju iz 2022. godine to je onemogućio, a privatni studiji i sada bez Državne mature upisuju studente na kratke stručne studije.
Iz svega navedenoga smatram da Državna matura nije postigla svrhu koju je trebala te da bi se za pravednije upise trebalo vratiti prijamne ispite na fakultete.
Dominik Kovač
Izvor naslovne fotografije: DNEVNIK.hr, https://dnevnik.hr/vijesti/koronavirus/novi-pocetak-skolske-godine-uz-uvjete-koje-diktira-epidemija—665540.html
Izvori za godine i opće informacije: e-Građani https://gov.hr/hr/drzavna-matura/1036?lang=hr , Narodne novine https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_10_119_1834.html , Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja https://www.ncvvo.hr/