Slika 1. Adventski prosvjed 14. prosinca 2024. | foto: Martina Gelenčir, srednja.hr
U suvremenom društvu koje sve više vrednuje tehnološki napredak i STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područja, humanističke znanosti često se nalaze u nezahvalnom položaju. Sve se češće financijska sredstva preusmjeravaju prema istraživanjima koja obećavaju brze i opipljive rezultate u tehnološkom razvoju ili gospodarstvu, dok se humanistički projekti suočavaju s rezovima proračuna i manjkom utvrđene podrške. No zanemarivanje tih područja može imati dalekosežne posljedice za društvo u cjelini. Ovi problemi ne zaobilaze ni Hrvatsku, gdje su sindikati prosvjetnih radnika i znanstvenika ponovno izašli na ulice Zagreba kako bi skrenuli pozornost na neodrživo stanje.
Slika 2. Naslov članka srednja.hr
Financijske poteškoće i posljedice
Manjak sredstava u humanističkim područjima donosi niz negativnih posljedica:
Ograničenje istraživanja
Financijska ograničenja znače smanjen broj istraživačkih projekata, ograničen pristup stručnoj literaturi i otežano objavljivanje znanstvenih radova.
Zatvaranje katedri i smanjenje broja nastavnog osoblja
Sveučilišta i instituti suočavaju se sa zatvaranjem katedri te gubitkom stručnog kadra zbog nemogućnosti financiranja novih radnih mjesta.
Slabljenje kulture kritičkog promišljanja
Društvo koje zanemaruje humanističke znanosti riskira gubitak temeljnih vrijednosti poput demokratskog promišljanja, socijalne osjetljivosti i sposobnosti razumijevanja kompleksnih društvenih fenomena.
Sindikalni prosvjedi i povezani problemi
U Zagrebu su se ponovno okupili sindikati iz školstva i znanosti tražeći povećanje plaća putem rasta koeficijenata te izražavajući nezadovoljstvo uvođenjem sustava ocjenjivanja za sve javne službenike. Poručuju kako takav model ocjenjivanja ne dolazi u obzir u obrazovnim institucijama i znanstvenim ustanovama jer bi narušio kolegijalnost i uzrokovao višestruku štetu.
U Adventskom prosvjedu sudjelovali su Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ).
Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, kritizirao je modularnu nastavu tvrdeći da će smanjiti mogućnosti učenika strukovnih škola za nastavak obrazovanja i ravnopravnu konkurenciju s gimnazijalcima. Također je upozorio da će sustav ocjenjivanja uzrokovati nepovjerenje između ravnatelja i nastavnika te narušiti odnose unutar škola.
Smanjenje broja sati stranih jezika ograničava prilike za učenike strukovnih škola pri aktivnijem sudjelovanju u društvu i razvijanju svojih potencijala.
Na savjetovanju oko kurikula za Engleski jezik prikupilo se više od 400 komentara koji su izrazili neslaganje s prijedlogom smanjenja satnice engleskog jezika u četverogodišnjim strukovnim programima sa šest na četiri CSVET-a, odnosno s tri na dva sata tjedno. Nastavnici su upozorili kako je ishode učenja nemoguće ostvariti u predloženoj satnici.
Na portalu srednja.hr provedena je anketa koja je pokazala da je od 1.026 sudionika čak 83,53% nastavnika spremno štrajkati zbog nezadovoljstva plaćama i uvjetima rada, što podsjeća na scenarij velikog štrajka iz 2019. godine.
Dugoročne posljedice i potreba za podrškom
Ulaganje u humanističke znanosti ključno je za razvoj cjelovitog i zdravog društva. Zanemarivanje ovih područja vodi u društvo koje je tehnološki napredno, ali bez moralne, etičke i kulturne osnove. Prosvjedi poput ovih jasno pokazuju potrebu za hitnim promjenama i većim ulaganjima u obrazovanje i znanost. Kako bi se osigurala održivost i kvaliteta obrazovnog sustava, ključno je nastaviti s dijalogom između sindikata, Vlade i obrazovnih institucija te osigurati da se humanistička područja ne doživljavaju kao sporedna, već kao nužna za razvoj modernog i demokratskog društva.
Slika 3. Prosvjed zaposlenika škola 25.11. 2019.|foto: srednja.hr
Laura Kraljić
Izvor naslovne fotografije: https://www.srednja.hr/zbornica/sindikati-najavili-strajk-u-skolama-i-na-fakultetima-drugi-tjedan-idemo-u-dva-pravca/