Etički izazovi umjetne inteligencije

Kada bi netko prije samo nekoliko godina rekao da će postojati nešto što će moći umjesto nas ljudi obavljati svakodnevne zadatke, rekli bismo da je to nemoguće jer ništa ne može zamijeniti čovjekov um. Uz napredak tehnologije, umjetna inteligencija sve više prožima brojne sfere ljudskoga života poput obrazovanja, medicine, komunikacije i ekonomije. Razvoj umjetne inteligencije jedno je od najznačajnijih tehnoloških dostignuća modernoga doba, no uz sve prednosti koje dolaze s njom susrećemo se i s brojnim etičkim izazovima.

Prvo važno etičko pitanje koje dolazi uz razvoj umjetne inteligencije jest njezin utjecaj na tržište rada i radna mjesta. Automatizacija poslova koje su tradicionalno obavljali ljudi dovodi do masovnoga gubitka radnih mjesta, posebice u proizvodnji, administraciji i sličnim sektorima. Umjetna inteligencija često brže, preciznije i, povrh svega, bez dodatnih troškova obavlja zadatke što dovodi do pitanja kako stvoriti održiva radna mjesta usprkos razvoju tehnologije odnosno umjetne inteligencije.

U ljudskoj je prirodi moralna prosudba u donošenju odluka što dovodi do pitanja koliko možemo vjerovati umjetnoj inteligenciji u donošenju odluka i rješavanju problema vezanih uz pitanja pravde, dobrobiti, prava i odgovornosti. Ova pitanja uključuju prosudbe koje su u domeni ljudske etike, a problem s umjetnom inteligencijom nedostatak je empatije i sposobnosti razumijevanja ljudskih emocija i osjećaja. Dakle, s jedne strane, umjetna inteligencija može riješiti složene matematičke zadatke i obraditi ogromne količine podataka, no s druge strane ne može razumjeti moralne vrijednosti i ljudsku prirodu te tako u potpunosti zamijeniti ljudski um.

Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju, možemo reći da donosi brojne mogućnosti za poboljšanje i prilagodbu nastave. Međutim, s brojnim prednostima dolaze i brojna pitanja koja je važno razlučiti kako bi upotreba umjetne inteligencije u obrazovanju bila pravedna, providna i odgovorna. Umjetna inteligencija dovodi do rizika od dehumanizacije odgojno-obrazovnog procesa zato što isključuje emocionalnu podršku, društvene interakcije i razvoj kritičkoga mišljenja. Smanjuje se uloga nastavnika kao voditelja nastave pretvarajući nastavu i učenje u mehanički proces. Razvoj umjetne inteligencije prijeti gubitkom kreativnosti, sposobnosti rješavanja problema i kritičkoga mišljenja.

Razvoj umjetne inteligencije sa sobom donosi brojne prednosti za poboljšanje kvalitete života, no moramo biti svjesni i etičkih izazova s kojima se susrećemo kada je u pitanju umjetna inteligencija. Važno je osigurati da umjetna inteligencija bude u službi ljudi, a ne na njihovu štetu. Holistički pristup tehnološkim inovacijama i etička razmatranja osigurat će ravnotežu između modernoga društva koje tehnološki napreduje i očuvanja temeljnih ljudskih vrijednosti.

Nina Jagustin

Izvor naslovne fotografije: https://www.pinterest.com/pin/1009650810207149749/

Comments are closed.

Proudly powered by WordPress | Theme: Baskerville 2 by Anders Noren.

Up ↑