„Pitam se, pamte li mjesta užase koji su se na njima događali.“ (Rogus, 2023: 26.) Šojat, Ivana. 2023. Rogus. Fraktura: Zagreb. Novi se roman Ivane Šojat, intrigantne teme „spaljivanja posljednje čepinske vještice u Osijeku“, u mnogim čitateljskim krugovima nestrpljivo iščekivao. Roman je predstavljen krajem kolovoza 2023. u Arheološkom muzeju Osijek, a odaziv publike potvrdio je… Nastavi čitati →
Iterativnost odlazaka kao breme ženskoga naslijeđa
Golub, Vlasta. 2023. Ritam odlazaka. Disput: Zagreb. Afirmirana glumica i prije svega književnica za mlade – Vlasta Golub – 2023. godine čitateljskoj publici u nakladi Disput donosi roman naslova Ritam odlazaka. Riječ je o prozi koja progovara o iskustvima četiriju međusobno (rodbinski) povezanih žena čije su sudbine, iako u pojedinim razdobljima njihovih života udaljene, ipak… Nastavi čitati →
Grč u želucu i veliki prasak ženske šutnje
Šojat, Ivana. 2022. Sama. Ljevak: Zagreb. Tko je i što je žena na Balkanu? Tko je i što žena sebi, a što drugima oko sebe? Komu i čemu žene „služe“? Tko, kada i po kojoj skali određuje žensku vrijednost u odnosu na druge osobe (ostale žene i muškarce) u vlastitoj obitelji i široj društvenoj zajednici…. Nastavi čitati →
Die kalte Teufelshand
Tokarczuk, Olga. 2013. Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju. Ljevak: Zagreb. Ime Olge Tokarczuk, poljske književnice, psihologinje (i psihoterapeutkinje) nemoguće je zaobići onima koji budno, znatiželjno i kritički trezveno prate svjetska književna strujanja. S početaka devedesetih godina dvadesetoga stoljeća do 2022, Olga Tokarczuk objavila je deset romana, mahom nagrađivanih prestižnim domaćim (poljskim) i svjetskim književnim… Nastavi čitati →
Pakao na zemlji kroz dječje oči
Adamović, Julijana. 2018. Divlje guske. Hena com: Zagreb. Vukovarska književnica i socijalna psihologinja Julijana Adamović u regionalnom je slavonskom kontekstu, a potom i šire, čitateljskoj publici poznata knjigovnim opusom koji čine nagrađene zbirke kratkih priča, roman za mlade i zbirka poezije. Roman Divlje guske njezin je duži prozopisni prvijenac čija je pojavnost 2018. odjeknula među… Nastavi čitati →
Hortikulturom stihova do vizualnog sortimenta najdubljih emocija
Planina, Vlatka. 2022. Hortikultura. Naklada Bošković: Split. Zaljubljenici u suvremenu poeziju već su početkom ove godine mogli naslutiti da nagrađivana književnica Vlatka Planina priprema još jednu zbirku svojih pjesama. Naklada Bošković objavljuje joj stihopisnu zbirku naslovljenu Hortikultura u rujnu 2022. iako se i ranije na društvenim mrežama pjesnikinje moglo naići na njezine stihovane novitete. Hotikultura… Nastavi čitati →
Sveprisutna smrt u okusu nara
Antoon, Sinan. 2022. Voda za mrtve. Petrine knjige: Zagreb. Roman Voda za mrtve iračkoga književnika Sinana Antoona napisan je na arapskom jeziku te u prijevodu samoga autora na engleski jezik objavljen 2013. u nakladi Yale University Pressa. Hrvatskim ga čitateljima početkom 2022. godine prezentira nova zagrebačka naklada Petrine knjige kao prvu knjigu prvoga kola, u… Nastavi čitati →
Patološko funkcioniranje zločinačkoga uma
Morović, Miro. 2021. Voštani princ. Naklada Fragment: Split. Ljubitelji su Morovićeve proze koncem 2021. dočekali novi kriminalistički roman iz njegova pera. Obimom nešto manji od prvijenca naslovljenoga Djeca Slijepoga kovača (2019.), splitska Naklada Fragment objavljuje roman Voštani princ koji se može, a i ne mora, shvatiti nastavkom prvoga romana. Podijeljen u golemih sedam poglavlja, s… Nastavi čitati →
Sijanje straha kao oruđe protivih nepoželjnih
Jackson, Shirley. 2022. Oduvijek živimo u dvorcu. Vorto Palabra: Zagreb. Posljednji od šest objavljenih romana američke književnice Shirley Jackson, naslova Oduvijek živimo u dvorcu (We Have Always Lived in the Castle, 1962.), na repertoaru svim ljubiteljima gotičkoga romana u Hrvatskoj našao se početkom 2022. godine, u prijevodu Anje Majnarić i pod okriljem naklade Vorto Palabra…. Nastavi čitati →
Romaneskni nastavak temeljnih autorskih preokupacija
Markovina, Dragan. 2018. Usamljena djeca juga. Libros: Split. Usamljena djeca juga (2018) prva je prozna knjiga povjesničara i publicista Dragana Markovine. Ta je knjiga dokaz kako poželjni ideal ruskih formalista o fokusiranju isključivo na tekst i tekstualne strukture, izuzimajući biografiju autora i njegov svjetonazor, nije uvijek moguće ostvariti. Naime Dragan Markovina povjesničar je i javni… Nastavi čitati →